Kako bi se prostori Starog grada doveli u funkciju, ali i održali od propadanja, potrebna je stalna briga i ulaganja. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske kroz svoje programe podupire ovakove aktivnosti.

  [ Cetverokutna kula ]

Ovo idejno rješenje ima za cilj usuglasiti različite zahtjeve namjene s mogućnostima Starog grada Ozlja, kako bi se moglo pristupiti razradi pojedinih dijelova kompleksa i privođenju kvalitetnom korištenju prostora.

      Respektirana je spomenička vrijednost Starog grada uz nastojanje i za što jasniju prezentaciju cijelog kompleksa.

      Nastojalo se funkcionalno podijeliti prostor na razne korisnike tako da svaki može izdvojeno gospodariti svojim dijelom prostora, ali je ostavljena mogućnost uporabe nekih prostora i od drugog korisnika.

  Zavičajni muzej Ozalj se smještava u sjeverni dio kompleksa zbog toga što se ovdje nalaze najstariji i najznačajniji objekti koji sami po sebi prezentiraju dio povijesti Ozlja, kao autentični ambijenti, a ujedno su i bolji prostori za izlaganje pokretnih eksponata.

Ulaz bi bio preko lapidarija u gotičkom trijemu, iz čijih se otvora ruše zazidi. Iz pretprostora kule, posjetioci će preko sjevernog (muzejskog) dvorišta – sa prezentacijom arheologije in situ, ići u žitnicu, gdje je izložena povijest Ozlja vezana uz Zrinske.

Nakon obilaska žitnice posjetioci se vraćaju u sjeverno krilo i penju kroz kvadratnu kulu u kojoj će biti prezentiran dio postava ranog srednjovjekovlja i Babonići.

Kvadratna kula vraća se izvana i iznutra u svoju prvu (romaničku) fazu, sa starim nivoima podova, strelnicama, zračnicima. stepenicama,...

U predprostoru biti će izvedena cenzura kroz sve etaže, do pod krov, tako da se bolje odijeli i pokaže najstariji dio Starog grada Ozalj – kvadratna kula i sjeverni bedem na kojem će se obnoviti i početak drvenog ophoda.  

Preko mosta posjetioci prelaze iz kvadratne kule na drugi kat sjevernog krila koji prolaze sve do istočnog kraja i gotičkog stubišta sa kojim se spuštaju, te prolaze kroz, u međukatu sačuvan, kameni gotički okvir i u nastavnu, probojem u zidu, spuštaju se na I. kat.

U prvom katu kretanje je u smjeru zapada, do novog stubišta kojim se vraća na početak postava.

U nastavku sjevernog krila, iza stubišta na I. katu biti će smješteni muzejski uredi.

Predlaže se prezentacija i obilazak vrlo zanimljivih baroknih krovnih konstrukcija u južnom i istočnom krilu tavana, a u sjeveroistočnom krilu korištenje potkrovlja za muzejske depoe. Pristup je preko novog kraka stubišta i dizalom.  

Gradska kapela ponovo će biti u liturgijskoj, kao i u muzejskoj funkciji.

Sjeverno stubište postaje glavna, javna vertikala sjevernog dijela kompleksa. Oko stubišta je rampa koja vodi u suteren do dizala, kojim starije i osobe s posebnim potrebama mogu pristupiti do sadržaja na katovima. Dizalo se koristi i za transport eksponata po etažama i do depoa u potkrovlju.

Rampom se pristupa i do dvorane sa stupom, u suterenu, koja se koristi za povremene muzejske izložbe, ali i predavanja učilišta, odnosno, u specijalnim prigodama, kao proširenje restorana.

Istočno i južno krilo u suterenu namijenjeno je ugostiteljskom servisu, s korištenjem vanjske terase. Stubište u južnom krilupostaje druga glavna vertikala Starog grada Ozlja za prostore Društva Braće Hrvatskog Zmaja, Knjižnicu i hotel.

Dvorana u jugozapadnom kutu suterena koristila bi se kao Zmajevska dvorana, ali i kao kvalitetno proširenje ugostiteljstva.

  Na I. katu, u južnom krilu od stubišta na istoku i istočnom krilu smjestio bi se hotel / prenoćište koncipirano prvenstvenoza korisnike tečajeva, predavanja, simpozija koji će se organizirati u Starom gradu Ozlju.

Prostorija zapadno od stubišta i okrugla kula bi bili u višenamjenskoj ulozi kao salon za prezentativne potrebe BHZ, hotela odnosno Pučkog otvorenog učilišta.

 Na II. katu su sačuvane barokne štukature na stropovima, kao i neki drugi elementi arhitekture, te se za te prostore predviđa korištenje u javne namjene. U sjevernom krilu od stubišta i istočnom krilu bilo bi Pučko otvoreno učilište, a u južnom krilu Knjižnica Ivana Belostenca.

  Ulazna kula i podrumi srušene zgrade uz ulaznu kulu koristit će se za stan domara i servis kompleksa.

  Parkiranje vozila posjetioca i osoblja bi bilo prije mosta, tako da preko mosta ulaze samo vozila dostave, bez nepotrebnih zadržavanja.

Padina će se nakon arheoloških sondiranja, hortikulturno urediti kao proplanak. Obnovila bi se i kula ispod mosta, kao i drveni paviljon iznad nje.

  U sjevernom dvorištu će se prezentirati arheologija in situ (ostaci zida i romanička kapela).

Istočna terasa će biti u ugostiteljskom korištenju i kao ljetna pozornica.

Unutrašnje dvorište ima pristupnu funkciju uz korištenje i za vanjske aktivnosti: turniri, sokolari, mačevanje...

Južna terasa bi ostala ozelenjena.

Nužno je provesti arheološka istraživanja u ostalim dijelovima kompleksa dvorišta prije nego se pristupi obnovi tih dijelova. Arheološka istraživanja bi nam dala jasniju sliku faza gradnje i izgleda Ozlja, te ujedno pokazala da li postoje još neki nalazi za prezentaciju in situ.